Ne mogu se točno sjetiti kako smo došle na ideju da Andrea Cukrov, koja se krije iza bloga Cukar i ja, napravimo zajednički LIVE vezan za fermentaciju. Reklo bi se da je dogovor bio prije najmanje godinu dana obzirom da se ne sjećam, ali zapravo smo se prije dva, tri tjedna spontano dogovorile odraditi Instagram javljanje uživo i započeti priču o fermentaciji. Toliko me sjećanje još služi 🙂
Andreu sam upoznala svega dva puta u Zagrebu, oba puta na eventima koji su bili vezani uz food bloganje, ali ona je jako simpatična, pristupačna i otvorena da mi nije bilo “bad” odrađivati LIVE s nekim koga zapravo ne poznajem jer vjerujte, zna biti nezgodno.
Već dugo vremena, sada zaista pričamo o godinama, namjeravam početi fermentirati, odnosno sama kiseliti hranu kod kuće. Nemam neki uber opravdan razlog zašto još nisam počela, sigurno je lijenost zaslužna za jedan dio priče, a drugi je svakako opravdan činjenicom da u Berlinu lako dolazim do ukiseljenih staklenki domaćih proizvođača. Bez obzira, proces koji se krije iza fermentacije me toliko intrigira da nakon što sam se zasitila kefira počela sam peći kruh od kiselog tijesta. Znate da kruh općenito nije visoko na listi namirnica koje jedem i promoviram, ali sam proces izrade kruha od kiselog tijesta je jedan od najzastrašujućijih, a istovremeno zadovoljavajućih procesa koje sam ikad vidjela. Zaista vas može dovesti do ruba živaca isto tako do neviđene ekstaze kad vam uspije. I ne, nije isto koji kruh jedete, od kojeg brašna, s kojim kvascem i na koji je način pripremljen.
Fermentirana hrana je izuzetno dobra i važna za zdravlje crijeva jer djelomično razgrađuje sastojke hrane, čineći ju lakše probavljivom, a hranjive sastojke lakše dostupnima, osigurava izgradnju snažnog imuniteta i zdravu probavu te potiču rast dobrih bakterija.
Postoje različiti načini na koji način možemo nešto fermentirati, ali Andrea nam je ovom prilikom objasnila osnove: voda + sol + povrće. Naišla sam i na zanimljiv video koji će u svega nekoliko minuta prikazati ono o čemu smo ona i ja razglabale preko pola sata 🙂
Osim toga Andrea je u LIVE javljanju preporučila i kuharicu Dunje Gulin “Fermented foods for vitality and health”, Netflixov serijal “SALT FALT ACID HEAT” kao i najnoviju kuharicu renomiranog restorana NOMA, sigurna sam da će svi foodoljupci znati “The Noma Guide to Fermentation”.
Da ne ostane sve na priči, napravile smo i super jednostavan recept s češnjakom i miso pastom koja je već fermentirani proizvod soje i soli. Isto tako, dalje u tekstu možete pronaći nekoliko načina kako kuhati s miso pastom, a da nije miso juha 🙂 Znam da ova objava sadrži puno detalja, ali obećavala sam vam sve napisati tako da krenimo redom!
FERMENTIRANI ČEŠNJAK U MISO PASTI
Print This
Ingredients
Miso pasta po izboru Jedna glavica češnjaka
Instructions
Koristite samo sterilizirane staklenke. Češnjak ogulite te ga prokuhajte u vodi 2 minute. Dobro ga posušite te pomiješajte sa 2-3 žlice miso paste tako da svaki režanj bude zahvaćen. Staklenku poklopite, nemojte je skroz zatvoriti, te je čuvajte na sobnoj temperaturi do tjedan dana. Češnjak će nakon navedenog vremena omekšati, prebacimo ga u hladnjak i spreman je za upotrebu. Možete ga koristiti u apsolutno svakom jelu u kojem bi ga inače koristili. Ovako fermentiran je odličan dodatak namazima jer će upravo miso biti savršen umami koji je potreban svakom jelu.
KAKO IZABRATI MISO PASTU?
Bez da ulazimo u preduboke analize, na tržištu postoje različite miso paste različitih proizvođača. Primijetit ćete da se boje kreću od svijetlo žute, narančaste do tamno crvene, gotovo smeđe. Ono što ih razlikuje je dužina fermentacije tako da su svjetlije paste kraće fermentirane te samim time blažeg, suptilnijeg i nježnijeg okusa. Što je pasta tamnija to je okus dublji kompleksniji, intenzivniji i slaniji. Uglavnom su na bazi soje, ali mogu se raditi i od mješavine soje i riže ili čak slanutka i integralne riže naprimjer.
Ako recept od vas drugačije ne zahtijeva možete koristiti onu pastu koja vam se okusom najviše sviđa. Najbolje je da se pasta termički ne obrađuje kako bismo zadržali sve nutritivne vrijednosti, ali ponekad je koristimo samo kako bismo obogatili i produbili okus jelu pa je termička obrada potrebna.
Sada kada ste već kupili miso pastu evo još 3 načina na koji je možete iskoristiti:
- Dodatak povrtnim juhama
- Andrein recept za miso juhu s tikvicama
- Editin recept za batat glaziran miso pastom
- Karamel glazura by @eardur
1. Kada kuhate povrtne juhe i nemate temeljac, prije nego juhu smiksate dodajte joj nekoliko žlica miso paste (ovisno koju ste količinu juhe skuhali). Miso će produbiti i obogatiti okus juhe. Probajte, nećete požaliti!
2. http://cukar.com.hr/miso-juha-s-tikvicama/
3. Recept sam davno radila u sklopu detoksa i možete ga pronaći ovdje pod nazivom “Salata od špinata i batata”. Moram priznati, ovo mi je jedan od najdražih recepata iz ovog pdf-a.
4. Odlična Jelenina ideja kako uz pomoć miso paste i agavinog sirupa napraviti karamelu! Gore sam stavila link. Nisam probala, ali osobno bih stavila javorov sirup jer agava nema hranjivih sastojaka te ima izuzetno visok postotak fruktoze, vjerujem da bi rezultat bio isti.
Moja kuharica “Fermentation for beginners” je već na putu, čekam da češnjak bude gotov da mogu napraviti maslac, kvasac za kruh hranim svaki dan već mjesecima, a kimchi mi je upravo stigao. Neka ovo bude kratki, ali slatki uvod u jedno novo Kuživancijino poglavlje – fermentaciju.